Današnje je vrijeme velik izazov za sve one koji imaju pristup društvenim mrežama i internetu uopće. Sadržaja i informacija je bezbroj, a u toj ogromnoj džungli podataka lako se izgubiti. Naročito otkako je umjetna inteligencija počela brzo i jako napredovati pa se u nekoliko minuta može stvoriti lažni video ili audiozapis, a za fotografije je potrebno čak i manje vremena. Riječ je o deepfake tehnologiji ili kako bismo na našem dobrom starom, hrvatskome jeziku rekli – tehnologiji dubinskog lažiranja. Lažnjaka, uđemo li u sleng. Tehnologijom dubokog lažiranja mogu se zamijeniti nečiji glas ili lice, jedna osoba zamijeniti drugom ili stvoriti sasvim novi sadržaj koji predstavlja nešto što se uopće nije dogodilo. Sve bi to bilo dobro kada bi se ova tehnologija koristila za zabavu, kao što se jednim dijelom i koristi. Nažalost, znamo da većina dobrih stvari koje je iznjedrilo čovječanstvo nažalost ipak postane loša pa tako tehnologija dubokog lažiranja može uništiti nečiji život, izazvati sukobe, etičke dileme, a kreiranjima opasnih lažnih sadržaja posljedice mogu biti itekako opasne i velike. Svjetski ekonomski forum je u svibnju 2023. godine iznio podatak kako je između 2019. i 2020. godine, u dakle samo godinu dana, broj lažnih sadržaja objavljenih na internetu porastao za 900 posto, a nakon toga rast je i veći! Do 2026. godine bi prema nekim znanstvenicima, čak 90 posto online sadržaja moglo biti sintetski generirano, što je ustvari zastrašujuće. Kako ću ikad više povjerovati da je recept za čokoladnu tortu točan???
Primjena tehnologije dubokog lažiranja danas je vrlo široka i zahvaća gotovo sve, od zabave pa do kibernetičkog kriminala, a i sami smo svjesni koliko jedan običan filter na mobilnom telefonu može poboljšati neku našu fotografiju. Iako ti filteri nisu klasično duboko lažiranje, rijetki su oni koji još nisu isprobali kako bi izgledali u nekom idealnom svijetu… Ali problem nastaje kad se pokušaju spojiti ta dva svijeta pa od superzgodnog tipa s mreže na sastanku dobiješ Kvazimoda koji slabo govori, a ne sluša uopće. No i to je život. Moderan život, kako vidimo.
Da ne bude sve tako crno, postoje i prednosti upotrebe ove tehnologije, kad se koristi za stvaranje zabavnih i kreativnih sadržaja kao što su filmski efekti, a može se primijeniti i u obrazovanju i stjecanju nekih vještina kao što je trening kod kirurga što doprinosi napretku u području umjetne inteligencije i tzv. dubinskog učenja.
Najčešće korištena tehnologija dubinskog lažiranja dosad je bila u stvaranju audiozapisa kojima se manipuliraju primatelji poruka, a jedna od najpoznatijih takvih poruka je ona u kojoj je Elon Musk u snimci proizvedenoj pomoću umjetne inteligencije pozvao investitore da ulože novac u kriptovalute. O pornofilmovima poznatih osoba ne trebamo ni govoriti. Tu su lažno „optužene“ Angelina Jolie, Taylor Swift i mnogi drugi.
Srećom, Hrvatska još uvijek nije dio ove moderne priče i nismo imali toliko puno susreta s ovom zločestom tehnologijom, ali kako ide vrijeme, sve se kreće, doći će to i do nas. Možemo iskoristiti vrijeme dok čekamo pa naučiti kako se zaštiti od lažnih sadržaja, kako ih otkriti (i razotkriti), a i kako ih sankcionirati. Vidjet ćemo što će nam donijeti 2024. godina kao godina višestrukih izbora u Hrvatskoj kada bi se umjetnom inteligencijom mogli početi obračunavati politički protivnici.
Živi (i pametni) bili pa vidjeli!
Adminka
*Stavovi izrečeni u ovom tekstu osobni su stavovi autora i ne održavaju nužno stajalište Poduzetničkog inkubatora PISMO powered by A1
