Tehnologija se razvija velikom brzinom i još je nedavno bilo samo pitanje vremena kad će se i to dogoditi, a dogodilo se! Prvi put u povijesti, znanstvenici su uspješno spojili umjetnu inteligenciju s organoidom, malenim modelom ljudskoga mozga i tako stvorili hibridno računalo.
Za nas rođene sedamdeset i neke, ovo je prije svega trideset godina bila čista znanstvena fantastika, a danas tu istu fantastiku živimo! Naravno, sve je ovo još uvijek u sferi eksperimenta predstavljenog u časopisu Nature Electronics, ali s obzirom na to kako se razvijamo, eksperiment će ubrzo postati svakodnevica. Važnost ovoga eksperimenta krije se u razvoju bioračunala i hibridnih računala, a mogao bi omogućiti bolje razumijevanje ljudskog mozga te neurodegenerativnih bolesti koje sve više pogađaju ljudsku populaciju.
Poznato je kako je ljudski mozak najsloženija struktura u poznatome svemiru, on je trodimenzionalna biološka mreža od oko 200 milijardi stanica međusobno povezanih stotinama trilijuna sinapsi, a s obzirom na sve to još uvijek je nedovoljno istražena njegova neobjašnjiva efikasnost budući da ima sposobnost izvođenja najkompleksnijih kognitivnih radnji. Različitost umjetne inteligencije i ljudskoga mozga plastično se može prikazati na igri šaha u kojoj je superračunalo izvrsno jer u kratkoj jedinici vremena može izračunati velik broj poteza i tako se uspješno suprotstaviti čovjeku. U ovome je slučaju računalo usko specijalizirano i zato uspješno dok čovjek, šahist ne računa sve moguće poteze nego se dobar dio procesa odvija na nesvjesnoj razini koja je još uvijek nedovoljno istražena. U svemu ovome zapanjujuća je i energetska efikasnost budući da ljudski mozak za obavljanje određene operacije troši dvadesetak vata dok trenutno postojeći hardver za umjetnu inteligenciju za pokretanje istih operacija troši oko 8 milijuna vata.
Kako bi stvorili hardversku osnovu za umjetnu inteligenciju, znanstvenici su konstruirali 3D organoid ljudskog mozga sastavljen od različitih vrsta ljudskog tkiva. Organoidi su kuglaste nakupine živčanih stanica koje rastu u 3D okruženju, a u novom istraživanju tkivo organoida korišteno je kao crna kutija u koju su putem električnih impulsa unošeni različiti podaci te je mjeren odgovor stanica. Računalne neuronske mreže obrađivale su podatke postepeno i s vremenom učile biti sve točnije. Pokazalo se da je sustav dobar za govor i matematičke zadatke, a poboljšavao se ponavljanjem zadataka odnosno učenjem. Za one plašljive važno je reći kako organoidi žive razmjerno kratko i vrlo su osjetljivi na još uvijek primitivne načine uzgoja u kulturi stanice.
Osim što pozitivno utječe na računalo, aktivno treniranje neuronskih mreža odnosno učenje, pozitivno utječe i na funkcioniranje ljudskog mozga te mu poboljšava i točnost i efikasnost, što je vrlo važno u održavanju mozga mladim i općenito, kod usporavanja starenja.
Još jedna dobra vijest u svemu ovome – ovakve studije imaju potencijal jer omogućuju istraživanje neurodegenerativnih bolesti, a organoidi u ovome slučaju trebaju zamijeniti eksperimente na životinjama koji su etički dvojbeni, a i životinjski se organi ipak razlikuju od ljudskih.
Adminka
*Stavovi izrečeni u ovom tekstu osobni su stavovi autora i ne održavaju nužno stajalište Poduzetničkog inkubatora PISMO powered by A1