Vjerojatno smo svi više ili manje, doživjeli da o nečemu razgovaramo ili nešto tražimo na internetu pa nakon te pretrage krene bombardiranje na društvenim mrežama tim ili sličnim proizvodima ili uslugama. Budući da se za ciljano oglašavanje na društvenim mrežama koriste podaci o navikama i ponašanju korisnika istih, ciljano je oglašavanje još uvijek veliko pitanje na području Europske unije. Upravo je iz tog razloga Meta kao vlasnik dviju najpopularnijih društvenih mreža, Instagrama i Facebooka, već nekoliko puta dolazila u sukob s europskom legislativom pa čak i bila kažnjena što je dovelo do novih poteza u rješavanju ovoga pitanja.
A tko će to sve platiti? Pa korisnici, naravno! Zamišljeno je da se korisnicima ponudi izbor: za minimalno 10 eura mjesečne pretplate uklonit će im se sve reklame. Ostanu li pri tome da upotrebu društvenih mreža ne plaćaju novcem, platit će je svakako vremenom potrošenim na gledanje (i konzumaciju) reklama. Za Metu je sve po pravilu i u skladu s europskim propisima i odlukama Europskog suda, no s njima se ne slažu svi, a pogotovo ne norveški regulator za pitanja privatnosti podataka koji je od Europskog odbora za zaštitu podataka tražio da Meta potpuno prestane obrađivati privatne podatke korisnika za potrebe ciljanog oglašavanja, a kao osnovu za to navode pravna pitanja te činjenicu da takva upotreba podataka ne predstavlja legitiman interes za cijelo gospodarsko područje Europe. Na kraju, Meti je zabranjena praksa obrade podataka, a za implementaciju zabrane imaju samo tjedan dana od primanja obavijesti koja je poslana 31. listopada. Dogodi li se doista da se zabrana provede, udarit će snažno u temelje Mete budući da su joj oglasi veći dio prihoda, a naročito oni ciljani.
Treba napomenuti da su ciljani oglasi s vremenom toliko dobro razvijeni da se upotrebom podataka o navikama i ponašanju korisnika vrlo precizno može predvidjeti što u kojem trenutku može nekoga zanimati.
Vratimo se na početak, na trenutak kad o nečemu pričamo ili nešto tražimo pa nam mreža to i ponudi. Na pitanje zašto se to događa, odgovor je jednostavan: društvene mreže toliko dobro poznaju svoje korisnike da ljudi ponekad pomisle kako im čitaju misli ili prisluškuju razgovore jer prikazuju oglase idealno usklađene s potrebama i željama korisnika.
Idući put dobro razmislite kakve tragove ostavljate na internetu. I ne morate baš uvijek uzeti kolačić… Previše slatkog ni na društvenim mrežama nije dobro!
Adminka
*Stavovi izrečeni u ovom tekstu osobni su stavovi autora i ne održavaju nužno stajalište Poduzetničkog inkubatora PISMO powered by A1