Oblikovanje digitalne infrastrukture važno je za iskorištavanje punog potencijala snage aplikacija koje se koriste za poslovanje i podataka kojima se upravlja. Za uspostavljanje najbolje ravnoteže performansi poput pouzdanosti, fleksibilnosti, sigurnosti i financijske učinkovitosti, potrebno je uspostaviti zlatnu sredinu između tradicionalnog lokalnog pristupa i pristupa u kojemu je oblak na prvom mjestu. U takvoj situaciji hibridna infrastruktura može biti od pomoći. Implementacija hibridne infrastrukture podrazumijeva korištenje javnih usluga u oblaku kad to ima smisla, ali i podršku tim uslugama korištenjem drugih, razumno strukturiranih infrastrukturnih opcija. Nažalost (ili na sreću), jedinstveno rješenje za hibridnu infrastrukturu ne postoji zato što tvrtke imaju različite potrebe pa će i idealna infrastruktura za svaku od njih različito izgledati.
Hibridna je infrastruktura ustvari kombinacija lokalnih podatkovnih centara, privatnih oblaka i javnih oblaka, a od pomoći je tvrtkama svih veličina. To su: zaštita podataka tijekom cijelog životnog ciklusa, implementacija na digitalnom rubu kako bi se održala niska latencija, osiguravanje usklađenosti s propisima o privatnosti i suverenosti podataka te maksimiziranje troškovne učinkovitosti.
Hibridna infrastruktura omogućuje tvrtkama da iskoriste prednosti usluga u oblaku kad je potrebno i prikladno, ali i da zadrže veću kontrolu nad mjestom pohrane podataka. To je naročito važno tvrtkama s europskog područja budući da Europa drži poziciju globalnog lidera u postavljanju strogih propisa o privatnosti podataka i suverenosti pri čemu je Opća uredba o zaštiti podataka Europske unije najbolji primjer. Uredba je pružila zaštitu europskim građanima, ali je stvorila i dodatni sloj složenosti za tvrtke koje žele služiti građanima.
Hibridna infrastruktura omogućuje iskorištavanje prednosti usluga u oblaku kad je to potrebno, ali sa zadržavanjem veće kontrole nad mjestom pohrane podataka što će stvoriti definicije fizičkih lokacija za pohranu koje su potrebne za čuvanje zaštićenih podataka unutar točnih nacionalnih granica. Plastično gledavši, s obzirom na veličinu kontinenta, fizička udaljenost može postati problem performansi i izazvati kašnjenja. Kako bi se to spriječilo, moguće je radna opterećenja osjetljiva na kašnjenje premjestiti iz oblaka na različite digitalne rubne lokacije, a održavanje radnih opterećenja bliže krajnjim korisnicima smanjit će udaljenost koju podaci moraju prijeći što održava nisku latenciju. Istovremeno se za radna opterećenja u kojima kašnjenje nije problem može iskoristiti puna snaga usluga u oblaku.
Adminka
*Stavovi izrečeni u ovom tekstu osobni su stavovi autora i ne održavaju nužno stajalište Poduzetničkog inkubatora PISMO powered by A1