O videoigrama često kruže upozoravajući tekstovi, a da nije sve tako crno i da se dobrim balansom i umjerenošću može profitirati od igranja videoigara pokušat ću objasniti u ovome tekstu. Davnih sedamdesetih godina prošloga stoljeća videoigre su krenule prema korisnicima i dugo putovale, bile povlastica prvo rijetkih da bi u novije vrijeme, „vrijeme ekrana“ postale vrlo lako dostupne širokoj publici različitih skupina, bilo da se razlikuju po dobi, obrazovanju, socijalnom statusu i slično.
Možda mali broj ljudi promišlja na ovaj način, ali videoigre mogu poboljšati mikropokrete ruke pa bi neki kirurg od igranja igrica mogao profitirati vježbanjem na kontroleru. Ovu su tvrdnju potkrijepila čak i neka istraživanja u kojima je još otkriveno i da su kirurzi koji su igrali videoigre bili brži pri izvođenju zahvata. Kad smo kod medicine, treba spomenuti videoigre koje se koriste kao fizikalna terapija za osobe koje su pretrpjele moždani udar, a pomažu i osobama koje pate od disleksije budući da neka istraživanja ukazuju na poteškoće s fokusom kao ključnom komponentom ovoga poremećaja kod kojega se nakon igranja teških igara poboljšava sposobnost i razumijevanje čitanja. Moguće da je za ovo zaslužno stalno mijenjanje okruženja u videoigrama, što zahtijeva konstantnu prisutnost i fokus. Isto tako, otkrivene su i dobrobiti igranja videoigara na vid zato što umjereno igranje videoigara poboljšava vid, a prekomjerno ga tek napreže što je i dokazano studijom provedenom kroz deset tjedana igranja videoigara. Nakon deset tjedana primijećena je veća sposobnost razlikovanja nijansi sive boje.
Iako zvuči nevjerojatno, igranje videoigara može pomoći u razvijanju liderskih sposobnosti budući da određeni žanrovi igara potiču osobine vodstva što se može preliti i na karijeru. Osim toga, improvizacija tijekom igranja videoigara može potaknuti na brže donošenje odluka i brže reakcije u različitim situacijama. Povijest je često bauk i djeca je izbjegavaju, ali igranje videoigara može potaknuti interes za učenjem povijesti! Mnoge igre u podlozi imaju stvarne povijesne događaje što je dobar poticaj za samostalno istraživanje povijesnih činjenica. Na početku razvoja videoigara, korištene su za poboljšanje čitanja i matematičkih sposobnosti, a danas postoje videoigre kroz koje se može učiti svjetska povijest, politika, arhitektura, ali i kemija pa čak i kulinarstvo. Osim dobrobiti za stjecanje znanja, videoigre mogu pokrenuti ljude budući da neke od njih promiču interakciju cijelog tijela poput sportskih igara. Vježbanje sportskih igara u kući često može dovesti do toga da djeca i vani požele isprobati košarku, tenis ili vožnju na skateboardu.
Održavanje dobre kondicije mozga sprečava prerano starenje pa je igranje mozgalica u tom segmentu vrlo važno. Rješavanje problema, pamćenje nekih stvari, odgonetavanje i slično, imaju pozitivan utjecaj na mozak igrača, naročito onih starijih dobnih skupina. Sve ovo dokazano je i studijom iz koje je proizašao zaključak kako samo deset sati igre dovodi do povećanog kognitivnog funkcioniranja kod ispitanika starijih od 50 godina. Bez videoigara za to bi poboljšanje valjalo pričekati nekoliko godina!
Iako je uvriježeno mišljenje da su ljudi koji igraju videoigrice osamljenici, tomu uopće ne mora biti tako! Puno videoigara dizajnirano je tako da okuplja igrače koji čak zajedno rade na rješavanju pojedinog problema, što je dobra vježba za poslovni svijet. Raznim je istraživanjima dokazano i kako igranje videoigara može smanjiti bol odnosno njenu percepciju s obzirom na fokus na igri, a pomaže i oboljelima od multiple skleroze.
Puno je nabrojanih dobrobiti igranja videoigara, puno ih je ovdje i preskočeno, a bit svega je – ostati u balansu. Naći dobar omjer igranja videoigara u slobodnom vremenu i držati se toga. Umjerenost je zakon!
Adminka
*Stavovi izrečeni u ovom tekstu osobni su stavovi autora i ne održavaju nužno stajalište Poduzetničkog inkubatora PISMO powered by A1