Važnu ulogu u doživljaju i iskustvu modernih videoigara imaju dizajn zvuka i dizajn glazbe. Uloga zvuka odavno je poznata i služi podizanju napetosti, još od fanfara pa preko zvučnih filmova i sve do modernih videoigara. Osim stvaranja napetosti, zvuk pomaže igraču uroniti u videoigru, doživjeti je stvarnijom nego što ona jest, a ponekad čak i maskira probleme sa samim dizajnom. Osim nabrojanog, zvuk se koristi u e-sportu kao alat koji može presuditi ishod meča između dviju podjednako dobrih strana u borbi za naslov koji uključuje samo jednog igrača.
Zvuk je obavezan dio videoigara i važan je isto koliko i fluidna mehanička igrivost (interakcija između igrača i igre) ili atraktivna grafika, a u igri pozitivno djeluje na doživljaj, emociju, naglašava pa čak i mijenja radnju! Prilikom odluke na kupnju ili igranje igrice, zvuk nema presudnu ulogu, ali u cjelokupnom iskustvu igranja uloga mu je krucijalna.
Pitamo li se što je to što najuspješnije videoigre imaju i zašto su popularne, svakako je imerzija odnosno uranjanje u vrlo intenzivno stanje svijesti u kojemu je moguće potpuno apsorbirati aktivnosti virtualnog svijeta prilikom čega se gube osjećaji za prostor i vrijeme što povećava zadovoljstvo igranjem. Na taj način igrač postaje aktivni sudionik igre, a ne više pasivni gledatelj, što se uostalom u modernom svijetu videoigara od sudionika i očekuje.
Imerzija se najčešće i najbolje postiže baš zvukom koji je u posljednje vrijeme prepoznat kao neizostavan dio modernih videoigara i najčešće se koristi za komuniciranje putem naracije, za stvaranje osjećaja, napetosti, ali i za skrivanje nekih nedostataka u samome dizajnu određene videoigre. Unatoč svemu navedenom, proizvođači videoigara su još uvijek više fokusirani na vrhunsku računalnu grafiku nego na zvuk.
I za kraj – još jedna zanimljivost o zvuku u videoigrama:
Istraživanje u kojemu je zvuk bio manipuliran na način da je bio uključen ili isključen, s promjenama tempa glazbe ili mijenjanjem redoslijeda pjesama pokazalo je da s uključenim zvukom igranje igrice pozitivnije, tempo glazbe može utjecati na brzinu i intenzitet kojim igrač igra, a promjenom redoslijeda pjesama mijenjali su se način igranja igre, emocionalna stanja kao i iskustva imerzije.
Adminka
*Stavovi izrečeni u ovom tekstu osobni su stavovi autora i ne održavaju nužno stajalište Poduzetničkog inkubatora PISMO powered by A1